Adaptacija deteta na vrtić

Adaptacija deteta na vrtić

Priča o adaptaciji deteta na vrtić je aktuelna tema među roditeljima koji pripremaju dete za polazak u vrtić, ali i tzv. ,,blogerima'', koji ovu temu naširoko obrazlažu, o njoj pišu i govore.

Adaptacija deteta na vrtić

Porodica je, u savremenim uslovima, osnovna ćelija društva i kao takva za dete predstavlja najuži krug socijalizacije. Najbliži, najprivrženiji i prvi kontakt dete ostvaruje sa majkom, a zatim se on širi i na ostale članove porodice. Privrženost jednoj osobi stvara uslove da se ovakav odnos razvije i sa ostalim članovima porodice, najpre sa ocem.

Proces adaptacije podrazumeva prilagođavanje deteta na novu sredinu, odvajanje od roditelja i uključivanje u grupu vršnjaka, o kojima se brine jedna osoba, što znači da dete deli ljubav vaspitača sa drugom decom. Tako se privilegovani status gubi. Postoje tri tipa adaptacije na vrtić:

  • 1. Laka adaptacija (karakteristična za najveći broj dece) postoji u slučaju u kojem je dete ostvarilo čvrstu emotivnu vezu sa roditeljima i u potpunosti se adaptira na novi prostor između 10 i 15 dana.
  • 2. Adaptacija srednje težine uključuje promene u ponašanju, koje se u periodu od 20 do 30 dana stabilizuju.
  • 3. Teška adaptacija je dug proces praćen dugotrajnim promenama u ponašanju. Uglavnom je, za ovakvu adaptaciju, odgovoran niz faktora, od kojih je najčešći narušen odnos sa roditeljima.
  • 4. Odložena adaptacija je tip adaptacije koji se javi kao zakasnela reakcija. Nakon prividno dobre i brze adaptacije kod deteta se javlja otpor i agresivno ponašanje kada shvati da dolazak u vrtić postaje njegova svakodnevnica, a ne nešto što se neće ponavljati.

Najveći broj dece proces adaptacije prođe bez većih problema, a samo mali broj njih prolazi teže oblike adaptacije. Kojim će tokom da teži adaptacija i kojom lakoćom će se dete navići na predškolsku ustanovu zavisi od:

  • 1. uzrasta (manja deca se lakše i brže prilagođavaju),
  • 2. spremnosti za polazak u predškolsku ustanovu (roditelji su ti koji sa detetom treba da pričaju o predškolskoj ustanovi, novim drugarima i novim temama sa kojima će se susretati),
  • 3. roditelja (ne smeju da se plaše, budu neodlučni),
  • 4. redovnog dolaženja (u periodu adaptacije vrlo je bitno da deca imaju kontinuitet dolaženja u predškolsku ustanovu).

Predškolske ustanove imaju veoma značajnu ulogu u društvenom razvoju dece, jer pružaju uslove za razvoj, kakve roditeljski dom nema. Pre svega, u ustanovi deca imaju prilike da sama biraju sa kim će se socijalizovati. Uz porodicu, predškolska ustanova je drugi po značaju vaspitni faktor, koji neminovno utiče na oblikovanje mlade ličnosti. Stoga, predškolske ustanove imaju zadatak da obezbede deci, do polaska u školu, zadovoljenje njihovih razvojnih potreba, sticanje iskustva i razvitak sposobnosti, potrebnih za uspešno školovanje i stvaralačko uključivanje u život i rad društvene zajednice.

Pozovite nas i dodatno se informišite o svemu. Naše ljubazno osoblje Vam stoji na raspolaganju.