Pokazatelji spremnosti za polazak u školu

Pokazatelji spremnosti za polazak u školu

Kao osnovni pokazatelj spremnosti za polazak u školu uzima se kalendarski uzrast koji nije uvek garancija da je dete zaista spremno za polazak u školu. Kao osnovni razlog za to navodi se da se svako dete samo po sebi individualno razlikuje prema svojim intelektualnim sposobnostima, interesovanjima, emocionalnom i socijalnom stepenu zrelosti.

Pokazatelji spremnosti za polazak u školu

Za ostvarivanje osnovnog nastavnog programa neophodna je neposredna priprema deteta za polazak u školu. Dete u predškolskoj ustanovi prolazi pripremni predškolski program kojem je cilj neposredno uključivanje i priprema dece za školu kao i navikavanje na školske obaveze koje će mu omogućiti i olakšati polazak u školu. Polaskom u školu dete menja svoje navike, način života, uključuje se u jednu novu sredinu u kojoj vladaju poseban red i disciplina i osnovu njegove aktivnosti ne čini više igra, već plansko sticanje znanja, navika i veština. Zato je priprema dece za polazak u školu dugotrajan proces (dete se ne može pripremiti za školu za samo nekoliko dana) i zahteva dosta smišljenih aktivnosti, znanja, razumevanja, takta, poverenja i zalaganja vaspitača i roditelja.

Pokazatelji spremnosti deteta za polazak u skolu su:

  1. Fizička i motorička zrelost - fizička zrelost u odnosu na godine, odnos težine i visine, telesne mase, rast stalnih zuba. Dete treba da je spremno da izdrži svakodnevne školske izazove (nošenje školske torbe, dugo sedenje u klupi i dr.)
  2. Govorna zrelost - dete u predškolskom uzrastu usvaja samo usmeni govor, a pisani samo onoliko koliko ga interesuju slova i pisana reč. Za govornu zrelost i komunikativnost, važno je da dete:
    • - ovlada glasovima i glasovnim sklopovima (moguće je da neka deca teže izgovaraju Š, Ž, Đ, Dž, R, Lj, Nj što je normalna pojava u tom uzrastu),
    • - da ga interesuju značenja reči,
    • - da postavlja pitanja,
    • - da ume dobro da se sporazumeva sa drugima,
    • - da ume da sluša druge,
    • - ima bogat rečnik 1
  3. Socijalna i emocijonalna zrelost - socijalni razvoj se kreće od egocentičnog do društvenog. Smatra se da je dete usvojilo osnovne moralne norme, sistem vrednosti ponašanja svoje okoline, poštuje tuđ autoritet i norme ponašanja grupe kojoj pripada. Dete koje je prihvaćeno u svom socijalnom okruženju lakše gradi svoje samopouzdanje i samopoštovanje. Emocionalna zrelost deteta znači da dete:
    • - kontroliše svoje emocije,
    • - ima izvesnu emocionalnu stabilnost,
    • - stiče poverenje i samopouzdanje i ima određenu sigurnost u sebe,
    • - razume svoje i tuđe emocije
    • - bolje kontroliše sopstvene impulse, ima razvijenu volju i emocionalnu nezavisnost
    • - sposobno da može da odloži zadovoljavanje svojih prirodnih potreba. 2
  4. Motivacija za učenje bitan je pokazatelj spremnosti za polazak u školu. Dete koje ima želju za znanjem obradovaće se nečemu novom, za razliku od dece koja nemaju motivaciju, pa samim tim i suočavanje sa školskim obavezama će im teže pasti, jer bez želje za saznanjem izostaje i interesovanje.

Pozovite nas i dodatno se informišite o svemu. Naše ljubazno osoblje Vam stoji na raspolaganju.