Petogodišnje dete

Petogodišnje dete

Telesni razvoj

U ovom potperiodu dete nastavlja dalji fizički razvoj, postaje sve više i teže. Ono je na ovom uzrastu već dosta spretno pri upotrebi pribora za jelo, oblačenju, svlačenju i drugim motornim veštinama. Telesni razvoj doprinosi kvalitativno novim osobenostima motornog razvoja i ovladavanju novim motornim veštinama.

Petogodišnje dete

Dete se u ovom uzrastu spretno kreće, skače i preskače. Voli da koristi ruke, npr. da rastavlja i sastavlja stvari. Dete dobro trči i čak mu i samo trčanje služi kao igra. Deci od pet godina oblačenje ne predstavlja problem, ali još uvek se lakše svlače nego oblače. Sada dete već koristi olovku, tako da u šestoj godini uspešno piše i crta. U petoj godini može da se proceni da li je dete desnoruko ili levoruko.

Pamćenje

Pamćenje dece postaje sve organizovanije i trajnije. Neka psihološka ispitivanja pokazuju da deca od 3. do 4. godine mogu da reprodukuju 3,9 predmeta i 1,8 imena poznatih predmeta, dok deca od 5. do 6. godine mogu prosečno da reprodukuju 5,6 predmeta i 4,8 imena poznatih predmeta. Deca od 3. do 4. godine mogu da reprodukuju prosečno 8,3 podataka sa slike, dok deca od 5. do 6. godine mogu i 30. Što su stariji, koriste sve više mnemotehničkih sredstava i osmišljavaju materijal koji treba zapamtiti.

Mašta

U ovom potperiodu mašta ima veliku ulogu u razvojnom životu deteta. Predstava mašte je vrlo važna i dete je teško odvaja od opažaja. U uzrastu od 5. do 7. godine formira se aktivna, namerna mašta uporedo sa nenamernom maštom, koja je karakteristična za uzrast od 3. do 5. godine. Kada se deci od 5 do 7 godina zada da nacrtaju događaj iz neke bajke onda su ona u stanju da to urade prema svojoj zamisli.

Mišljenje

Deca od 5 do 7 godina počinju da uče u porodici i predškolskim ustanovama i to znatno pokreće njihovu misaonu aktivnost. Jedna od karakteristika je što dete ovog uzrasta ne razlikuje subjektivno od objektivnog. Ako postoji tendenicja da pojave, koje su po svojoj prirodi subjektivne, dete obrađuje kao objektivne, reč je o realizmu. Takvo tumačenje koje nazivamo animizam naročito se javlja pri objašnjenju pojava koje su za dete daleke dok pojave, koje su mu bliske i zna ih iz svojih iskustva tumači sasvim prirodno. Takođe, mlađa deca često tumače svet i pojave kao nešto što su napravili ljudi. Takav način tumačenja naziva se artificijelizam.

Pozovite nas i dodatno se informišite o svemu. Naše ljubazno osoblje Vam stoji na raspolaganju.